Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Prema godišnjem izvještaju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za prošlu godinu, prinudna naplata i dalje predstavlja jedan od ključnih mehanizama za naplatu javnih prihoda. Tokom prošle godine u postupcima prinudne naplate naplaćeno je više od 102 miliona KM, što je za 6,5 miliona više nego godinu ranije. 

U izvještaju je navedeno da obveznici koji koriste mogućnost odgođenog plaćanja i reprograma duga često ne poštuju ugovorene rokove, zbog čega UIO pokreće postupke prinudne naplate. 

Samo po osnovu preduzetih 19.602 mjere prinude, među kojima su blokade računa, pljenidba novčanih sredstava i prodaja imovine, lani je naplaćeno više od 42,7 miliona maraka. Istovremeno, u stečajnim i likvidacionim postupcima podneseno je 290 prijava potraživanja u vrijednosti većoj od 12,6 miliona KM, dok je zbog zastare otpisano nešto više od deset miliona maraka.

 

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić istakao je za "Glas" da je teško dati jednoznačnu ocjenu efikasnosti sistema prinudne naplate, ali da je evidentno kako je pritisak na domaća preduzeća veliki.

 

- Uprava za indirektno oporezivanje primjenjuje zakonske procedure koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH i ima obavezu da ih dosljedno sprovodi. Pitanje je da li su pojedina rješenja u potpunosti prilagođena potrebama privrede, ali i sami privrednici insistiraju da se zakon jednako primjenjuje na sve, jer se samo tako može suzbiti siva ekonomija i obezbijediti ravnopravan položaj na tržištu - rekao je Račić.

Prema njegovim riječima, UIO BiH je posljednjih godina zauzela uravnotežen pristup i pokazala spremnost za saradnju sa privredom.

 

- Ostvaren je kvalitetniji dijalog sa Privrednom komorom Republike Srpske i poslovnom zajednicom, organizovani su brojni seminari i konsultacije, a cilj je da se kroz bolju komunikaciju unaprijede propisi i olakša njihova primjena u praksi - kazao je Račić.

 

Govoreći o razlozima zbog kojih privrednici kasne sa izmirenjem obaveza iz reprograma i odgođenog plaćanja, istakao je da je osnovni problem nedostatak likvidnosti.

 

- Značajan broj preduzeća suočen je sa finansijskim poteškoćama, zbog čega ulaze u reprograme ne samo sa UIO BiH, već i sa bankama i dobavljačima. U takvim okolnostima često dolazi do probijanja rokova i kašnjenja u izvršavanju obaveza, što je, nažalost, postalo česta pojava u domaćoj privredi - rekao je Račić.

 

Dodao je da blokada računa predstavlja najtežu mjeru, jer negativno utiče na poslovanje preduzeća.

 

- Kada dođe do blokade računa, naplate se potraživanja povjerioca koji je pokrenuo postupak, dok ostali dobavljači ostaju bez mogućnosti da redovno naplate svoja potraživanja. Zbog toga blokada dodatno narušava likvidnost privrede i trebalo bi da bude krajnja mjera, iako je u pojedinim slučajevima neizbježna - naglasio je Račić.